Najčešći mitovi o glavobolji – što je istina, a što ne? | prof. dr. sc. Darija Mahović Lakušić, dr. med.
Mit: „Pričekat ću s tabletom, možda prođe“
Zlatno pravilo u liječenju glavobolje jest uzeti lijek odmah na početku napadaja.
Mit: „Uzet ću pola tablete da se ne naviknem“
Izuzetno bitno je uzeti odmah maksimalnu pojedinačnu dozu analgetika u bolesnika koji nemaju komorbiditete koji ograničavaju primjenu lijekova.
Mit: „Sve glavobolje liječe se istim lijekovima“
Iako obični analgetici mogu pomoći kod nekih glavobolja, migrena često zahtijeva specifične lijekove – triptane. Kod cluster glavobolje obični analgetici uglavnom nisu učinkoviti, zbog čega je nužna konzultacija s liječnikom.
Mit: „Bolje popiti tabletu nego trpjeti bol – svaki dan ako treba“
Svakodnevno uzimanje bilo kojeg analgetika kroz razdoblje dulje od tri mjeseca može dovesti do glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova. Takvu glavobolju može izazvati svaki analgetik, uključujući i paracetamol, a osobito su rizični pripravci koji sadrže kodein i kofein, dostupni bez recepta. Opće je pravilo da se obični analgetici ne bi trebali uzimati više od 15 tableta mjesečno, a triptani za liječenje migrene do 10 tableta mjesečno.
Mit: „Glavobolja je najčešće od sinusa“
Glavobolje koje su uzrokovane upalama sinusa su relativno rijetke i obično su uzrokovane nekom infekcijom. Obično su praćene porastom temperature, začepljenošću nosa ili curenjem iz nosa. Vrlo često ti bolesnici imaju migrenu. U migrenskom napadaju bol može biti prisutna u području sinusa te nos može biti začepljen, međutim za migrenu karakteristična je pulsirajuća bol trajanja 4-72 sata (bez lijeka), mučnina, povraćanje, preosjetljivost na svjetlo i buku te se bol pogoršava prilikom svakog pokreta.
Mit: „Kava uvijek pomaže kod glavobolje“
Poznato je da kofein djeluje tako da sužuje krvne žile te može spriječiti nastanak glavobolje. Međutim, prekomjerno uzimanje kofeina s vremenom dovodi do ovisnosti i porasta frekvencije glavobolje.
Mit: „Spavat ću duže za vikend kako bih spriječio glavobolju“
Pitate se kakve veze imaju glavobolja i spavanje? Promjene u količini sna mogu potaknuti glavobolju, uključujući migrenu. Upravo zato se savjetuje zadržati isti ritam i trajanje sna, bez većih razlika između radnih dana i vikenda.
Mit: „Rad na računalu uzrokuje glavobolju“
Rad na računalu sam po sebi ne uzrokuje glavobolju, ali može potaknuti ili pojačati postojeću glavobolju. Zamor očiju, loše držanje, nedostatak pauza i boravak u zatvorenim prostorima mogu pridonijeti nastanku boli. Redovite pauze, pravilna ergonomija, korekcija vida i dovoljan unos tekućine mogu značajno smanjiti taj učinak.
Mit: „Hrana mi smeta pa ću povremeno preskočiti obrok“
Jedan od provocirajućih čimbenika za nastanak glavobolje je snižena razina šećera u krvi stoga je neophodno uzimati više manjih obroka tijekom dana uz konzumaciju najmanje 2 litre tekućine (najbolje obične vode). Također povećana konzumacija slatkiša tipa čokolade, kolača, sladoleda, jako začinjena i masna hrana, te alkohol mogu isprovocirati glavobolju.
Mit: „Često me boli glava, sigurno imam tumor mozga“
Tumori mozga su izuzetno rijetki. Međutim, svaka novonastala glavobolja u dobi iznad 50 godina, u bolesnika s poznatom zloćudnom bolesti zahtijeva pregled neurologa i neuroradiološku obradu (MSCT mozga ili MR mozga).
Mit: „Djecu ne može boljeti glava“
Dječje glavobolje najčešće su uzrokovane nekom infekcijom. Međutim, poznato je da migrena počinje u dječjoj dobi. U dječaka javlja se pred pubertet, a u djevojčica obično prvi migrenski napadaj je povezan s dobivanjem menstruacije. Također, djeca mogu imati tenzijske glavobolje. Svaka glavobolja koja traje duže, pogotovo ako je praćena još nekim simptomima tipa mučnine, povraćanja, smetnjama hoda, vida, govora, slabosti udova zahtijeva hitan pregled neuropedijatra.
Mit: „Većina glavobolje je psihološka“
Neki smatraju da su osobe s glavoboljom „psihički bolesne“. Poznato je da je stres jedan od značajnih provocirajućih čimbenika za migrenski napadaj. Međutim, većina glavobolja je uzrokovana funkcionalnim promjenama mozga kao što su tenzijska glavobolja i migrena.
Mit: „Neću uzimati analgetike, prirodni lijekovi i tretmani su bolji“
Iako neki „prirodni tretmani“ poput eteričnih ulja, hladni oblozi, masaže, akupunkture ili akupresure mogu biti korisni za smanjenje stresa i opuštanje, nije uvijek dovoljno osloniti se samo na njih. Kod jakih i učestalih glavobolja neophodan je pregled neurologa koji će procijeniti potrebu za dodatnom obradom i prepisati adekvatnu terapiju.
prof. dr. sc. Darija Mahović Lakušić, dr. med., specijalistica neurologije
Stovner, L. J., Hagen, K., Linde, M. i Steiner, T. J. (2022). The global prevalence of headache: an update, with analysis of the influences of methodological factors on prevalence estimates. The Journal of Headache and Pain, 23(1) Dostupno na: https://link.springer.com/article/10.1186/s10194-022-01402-2
World Health Organization (2025). Headache disorders. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/headache-disorders
